Login

Login Close
---

Villa Vinka

---
  • English
  • Hrvatski

Kontakt

Miljenka Demel
 
Email: galeot@galeot.hr
Gsm: +385992022104
 
Ruži?njak 7
HR - 10000 Zagreb
Tel/Fax:+38514680390
 
Ivana Gunduli?a 44
HR - 21322 Brela
Tel/Fax:+38521618446
Naslovnica / O brelima
A+ R A-
Op?ina Brela smještena je gotovo u samom središtu Splitsko-dalmatinske županije i obuhva?a podbiokovski dio Donjeg Makarskog primorja i dio Zabiokovlja, iza prijevoja Dubci. Svojim smještajem Brela ?ine ulaz - vrata u podru?je Makarskog i Omiškog primorja. Jadranska turisti?ka cesta Split - Dubrovnik prolazi sredinom mjesta Brela Donja, a državna cesta preko prijevoja Dubci prema unutrašnjosti zemlje prolazi mjestom Brela Gornja i povezuje ih s prostorom Zabiokovlja i ?vorištem autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik u Šestanovcu.
Op?ina Brela grani?i s op?inama: Zadvarjem na zapadu, Baškom Vodom na istoku, te Šestanovcem i Zagvozdom na sjeveru. Sastoji se od naselja Brela i Brela Gornja.
Mjesto Brela ?ine nekoliko manjih naselja i turisti?kih ljetovališta u šumovitim uvalama uz prekrasne šljun?ane plaže, te nekoliko starijih naselja na šumovitim obroncima biokovskih padina. Brela prema popisu iz 2001. godine imaju 1 618 stanovnika. Brela Gornja smjestila su se iza prijevoja Dubci, unutar Parka prirode Biokovo, s ukupno 153 stanovnika.
Op?ina Brela je mlada op?inska zajednica, nastala novom teritorijalno-politi?kom podjelom Republike Hrvatske od 13. travnja 1993. Dan op?ine obilježava se na Blagdan sv. Stjepana 3. kolovoza.
Ovo podru?je je bilo naseljeno od najranijih vremena o ?emu svjedo?e mnoge neistražene ilirske gomile i prapovijesna naselja gradinskog tipa. U ?etvrtom stolje?u prije Krista na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Delmati, a u tre?em stolje?u dolaze Rimljani, što potvr?uje nekropola otkrivena u naselju Soline, pa stoji tvrdnja o postojanju nekoliko villa rustika. S obzirom da je Biokovo, poput kineskog zida, odvojilo primorje od unutrašnjosti, prolazom preko Dubaca, koji je uz planinski prijevoj Nevista bio jedini prolaz na ovom prostoru, Brela su bila uklju?ena u mrežu kopnenih trgova?kih komunikacija. Iz karte rimske ceste tzv. Tabula Peuntingeriana putovi preko ovog podru?ja povezivali su rimske vojne logore u Tiluriju (Trilj) s Muccurumom (Makar) i Bistonom (Bast). Prema amforama prona?enim u podmorskom arheološkom nalazištu u Jakiruši iz 3. i 2. stolje?a prije Krista, Brela su u doba Rimljana bila tržište vinom i uljem i prijevozni put brodovima koje ih je prevozilo do sjeverne Italije, Gr?ke i Istoka.
U 7. stolje?u u ove krajeve dolaze Hrvati. Ovo biokovsko-neretvansko podru?je od Cetine do Neretve bilo je izvan granica jedinstvene hrvatske države i nazivalo se Paganija, a od 1185. spominje se pod nazivom Krajina. Stanovnici Paganije svojim gusarskim brodovima su se branili i ometali slobodu plovidbe Mle?anima, koji su prema njima poduzimali vojne. Jedna od tih mleta?kih vojni završila je pogubno po njih, budu?i je u žestokom okršaju poginio njihov dužd Petar Kandija na dan 18. rujna 887. godine. U spomen na taj dan slavimo Dan Hrvatske ratne mornarice.
Prvi spomen naziva Brela potje?e od Konstantina Porfirogeneta koji u svom djelu "O upravljanju carstvom" oko 950. godine spominje naziv BEROYLLIA kao jedan od ?etiri utvr?ena grada stare Paganije. Breljani su s ponosom nedavno obilježili 1050. obljetnicu svog mjesta, kao svoj najstariji kulturni i povijesni spomenik. Uz nekoliko drugih povijesnih naziva svog mjesta na stranim jezicima, navodimo tek latinizirani naziv BROLANENSES zabilježen 1315. godine u povelji kneza Jurja Šubi?a.
Godine 1326. podru?je Krajine u ?ijem sastavu su i Brela, dolazi pod vlast Stjepana Kotromani?a. Od 1357. do 1382. pod vlaš?u su ugarsko-hrvatskog kralja Ljudevita I., a potom ih je zauzeo i sjedinio s Bosnom Tvrtko I. Otad pa sve do pada pod Turke Brela i Krajina su pod vlaš?u bosanskih kraljeva i velikaša Hrvatini?a i Kosa?a. Brela su 1476. pala pod tursku vlast. U vrijeme turske vladavine, zbog ?estih ratova stanovništvo iseljava na otoke. Oslobo?enjem Zadvarja 21.4.1684. slobodna su i Brela, pa se doseljava stanovništvo iz širokog prostora Zabiokovlja i Hercegovine. Ubrzo su Brela pod Mle?anima, a njihovom propaš?u 1797. mirom u Campoformiju dolaze pod vlast Austrije, da bi 1808. godine bila pod vlaš?u Francuske, koja je prestala 1813. Iz tog vremena je nikad dovršena francuska cesta, koja je preko prijevoja Neviste i Brela Gornjih - Poletnice, trebala spajati Makarsku s francuskom cestom u Zabiokovlju. Od Be?kog kongresa pa sve do kraja I. svjetskog rata 1918. Brela su pod austrijskom vlaš?u, kad ulaze u sastav Kraljevine SHS.
Do 1920. godine Brela su bila jedinstveno administrativno teritorijalno mjesto.
Breljanska župa osnovana je vjerojatno u 14. ili 15. stolje?u. Naime, iz tog doba je crkva sv. Nikole u planini na 572 m nadmorske visine u Brelima Gornjim, posve?ena 26. svibnja nepoznate godine. Breljani su sv. Nikolu stolje?ima slavili kao svog zaštitnika i patrona, a crkva sv. Nikole bila je breljanska župna crkva. Godine 1963. jedinstvena breljanska župa cijepa se na donjobreljansku i gornjobreljansku.
U svojoj veoma dugoj povijesnoj prošlosti Brela su bila u sastavu i omiškog i makarskog dekanata, odnosno pod omiškom ili makarskom op?inom, od koje se odvajaju 1993. osnivanjem svoje op?ine.
Crkva sv. Stjepana je župna crkva u Brelima, a crkva Gospe od zdravlja u Brelima Gornjim. Breljani se mogu podi?iti svojim sakralnim objektima, pa uz ve? prethodno spomenute, tu su još crkva sv. Jurja, Gospe od Karmela, sv. Ilije, stara crkva Gospe od zdravlja, te više kapela i kapelica.
Me?u imenima hvale vrijednih župnika naj?eš?e spominjano ime je don Ante Soljani?a koji je pastoralnu službu u Brelima obavljao od 1927.-1963. Kao župnik bio je nositelj svih društvenih zbivanja u župi. Osnovao je Turisti?ko društvo i bio prvi predsjednik toga društva, Limenu glazbu, Dje?ji i Župni zbor za odrasle, Ov?arsku udrugu, sagradio je novu crkvu Gospe od Zdravlja u Brelima Gornjim, obnovio crkvu Sv. Nikole, uredio okoliš crkve Sv. Jurja, Gospe od Karmela i Sv. Stjepana, prvi je imao automobil kojega je koristio u pastoralne svrhe jer je posluživao Župu Brela Gornja, prvi je imao radioaparat kojega su ljudi dolazili slušati da bi znali što se doga?a u svijetu.
Po?eci školstva vezuju se uz ime makarskog biskupa Nikole Bjankovi?a, koji je u Solinama 1710. otvorio prvu školu, ustanovu koja je pružala osnovno, srednje i visoko obrazovanje - Oratorij Filipina. Djelovao je od 1710. do 1853. i osposobljavao je dijecezantske sve?enike kojima je biskupija oskudjevala. Kako je 1845. otvorena u Baškoj Vodi Pu?ka škola, prvi mladi Breljani su je poha?ali. Pomo?na škola za muškarce otvorena je u Brelima 1867., a Mješovita narodna državna škola otvorena je 1895. Po?etak školstva u Brelima Gornjim bilježi se od 1907.
Brojne uvale i terasasti doci s plodnom zemljom pružali su oduvijek kakve takve uvjete za život. Više se obra?ivalo motikom nego se je oralo. Sijala se je pšenica i je?am, sadio se je krumpir i bob za preživjeti, višnja, vino, rakija i maslinovo ulje proizvodilo se je i za tržište. Sve donedavno u breljanskim podrumima to?ilo se je vino poznate kvalitete breljanskog vinogorja. Sto?arstvo i ribolov imalo je veliki zna?aj u životu stanovništva. Breljani su poznati i priznati moreplovci i pomorski stru?njaci, a rijetke su obitelji iz kojih nije nitko bio ukrcan. Nekadašnje teretno brodovlje danas je zamijenjeno turisti?kom flotom.
Po?eci turizma u Brelima datiraju od 1913. godine, a po nekim pokazateljima i ranije. Prvi pansion otvoren je 1932., kad je osnovan i Turisti?ki odbor. Pred Drugi svjetski rat izgra?eni su hoteli Soline i Brela. Aktivna turisti?ka djelatnost po?inje 1963. izgradnjom Jadranske magistrale, te hotela Maestral, Berulia, Soline i dr. Zahvaljuju?i gustoj borovoj šumi kroz koju neposredno uz same plaže prolazi obalna šetnica, Brela su ve? nekoliko desetlje?a jedno od najprivla?nijih turisti?kih mjesta na Jadranu. Zbog vrhunske kvalitete smještaja turisti?ke ponude Brela su u kategorizaciji turisti?kih naselja u A razredu. Brela raspolažu s 1 450 postelja u klimatiziranom hotelskom smještaju i 5 562 uglavnom isto takvih postelja u privatnom smještaju. Hoteli Maestral i Marina su sa 3 zvijezdice, dok se hoteli Berulia i Soline preure?uju u ekskluzivne hotele s 4 zvijezdice. Prelijepe i ?iste na daleko poznate šljun?ane i sun?ane plaže, bistro more i blagodat odmora u hladovini stoljetne borove šume priskrbili su Brelima me?unarodna priznanja: Plave zastave plaži Rat od 1999., te plažama Berulia i Stomarica od 2004. U izboru ?asopisa Forbes 2004. plaža Rat svrstana je me?u deset najljepših plaža svijeta, a za dostignu?a u turizmu Brela su 1968. proglašena Šampionom Jadrana. U akciji Turisti?ki cvijet 2004. Brela su proglašena najljepšim turisti?kim mjestom na hrvatskom Jadranu, a nositelji su i visokog me?unarodnog priznanja Bron?ani cvijet Europe za 2005. Uz ugodan krajolik i kvalitetu smještaja ide i iznadprosje?na usluga i kvaliteta prehrane u mnogobrojnim ugostiteljskim objektima - zdrava hrana s mnoštvom plodova mora.
Turizam je zakora?io i u Brela Gornja, koje je gotovo u cjelini unutar Parka prirode Biokovo. Obiluje krškim fenomenima, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Zabiokovski prostor karakteriziraju specifi?ni krajolici - izmjena grebena i dolina povezanih planinarskim stazama koje vode kroz staništa autohtonog dalmatinskog crnog bora i posebne vrste biokovskog tanjurastog bora. Uz smokvu, maslinu i višnju, ure?enu biokovsku planinarsku stazu, uspijeva veliki broj aromati?nih biljaka, a u višim predjelima planine Biokovo raste bukva, jela, javor i alpska smreka. Uz mnoštvo kraških jama s mnoštvom speleoloških nalaza u blizini je i kraška ljepotica rijeka Cetina s vodopadom Gubavica, koji zadivljuju ljepotom kanjona i nudi uživanje u raftingu i ekstremnim sportovima. U toku samo jednog dana, gosti u Brelima podjednako mogu uživati u sun?anju na šljun?anim plažama, kupanju u kristalno bistrom moru, šetnji u hladovini stoljetnih borova, kao i u planinskim izletima u netaknutu biokovsku prirodu.
O blagodatima velebne planine Biokovo brine Park prirode Biokovo, planinari okupljeni u društvu "Pozjata" i lovci. Brojne planinarske staze kao i lova?ka ku?a na Bukovcu dostupni su svima koji vole prirodu i lov. Vatrogasci DVD Brela sigurni su i uspješni ?uvari breljanskog blaga. Brolanenses - društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana utemeljuje Zavi?ajnu etno zbirku i brine o kulturnoj i prirodnoj baštini koja nije mala. Breljanska glazba, Klapa Brela i Mješoviti crkveni zbor glazbom i pjesmom njeguju doma?i melos. Ljubiteljima morskih dubina i vještine ronjenja usluge pruža "Aqvanaut". Dva teniska terena na Ratu služe jednako Teniskom klubu Brela kao i zainteresiranim gostima.
Brela su dugovje?no malo turisti?ko mjesto u kojemu ima ljepote svakojake i za svih, samo je treba prepoznati i uživati u njoj.

 

Izvor:www.opcina-brela.hr, Tekst: Milan Babi?, Foto:opcina-brela.hr