Dobrodošli
Brela
prekrasan primorski grad na hrvatskoj Makarskoj rivijeri, gdje kristalno čiste plaže, mediteranski šarm i prekrasan pogled na planinu Biokovo stvaraju savršeno okruženje za vaš idealan odmor na Jadranu.
Općina Brela smještena je gotovo u samom središtu Splitsko-dalmatinske županije i obuhvaća podbiokovski dio Donjeg Makarskog primorja i dio Zabiokovlja, iza prijevoja Dubci. Svojim smještajem Brela čine ulaz – vrata u područje Makarskog i Omiškog primorja.
Jadranska turistička cesta Split – Dubrovnik prolazi sredinom mjesta Brela Donja, a državna cesta preko prijevoja Dubci prema unutrašnjosti zemlje prolazi mjestom Brela Gornja i povezuje ih s prostorom Zabiokovlja i čvorištem autoceste Zagreb – Split – Dubrovnik u Šestanovcu.
Općina Brela graniči s općinama: Zadvarjem na zapadu, Baškom Vodom na istoku, te Šestanovcem i Zagvozdom na sjeveru. Sastoji se od naselja Brela i Brela Gornja. Mjesto Brela čine nekoliko manjih naselja i turističkih ljetovališta u šumovitim uvalama uz prekrasne šljunčane plaže, te nekoliko starijih naselja na šumovitim obroncima biokovskih padina.
Prema popisu iz 2001. godine imaju 1.618 stanovnika. Brela Gornja smjestila su se iza prijevoja Dubci, unutar Parka prirode Biokovo, s ukupno 153 stanovnika. Općina Brela je mlada općinska zajednica, nastala novom teritorijalno-političkom podjelom Republike Hrvatske 13. travnja 1993. Dan općine obilježava se na Blagdan sv. Stjepana, 3. kolovoza.
Ovo područje bilo je naseljeno od najranijih vremena o čemu svjedoče mnoge neistražene ilirske gomile i prapovijesna naselja gradinskog tipa. U četvrtom stoljeću prije Krista na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Delmati, a u trećem stoljeću dolaze Rimljani, što potvrđuje nekropola otkrivena u naselju Soline, kao i postojanje nekoliko villa rustica.
Budući da je Biokovo, poput kineskog zida, odvajalo primorje od unutrašnjosti, prolazom preko Dubaca, koji je uz planinski prijevoj Nevista bio jedini prolaz na ovom prostoru, Brela su bila uključena u mrežu kopnenih trgovačkih komunikacija. Iz karte rimske ceste tzv. Tabula Peutingeriana, putovi preko ovog područja povezivali su rimske vojne logore u Tiluriju (Trilj) s Muccurumom (Makar) i Bistonom (Bast).
Prema amforama pronađenim u podmorskom arheološkom nalazištu u Jakiruši iz 3. i 2. stoljeća prije Krista, Brela su u doba Rimljana bila tržište vinom i uljem koje se prevozilo brodovima prema sjevernoj Italiji, Grčkoj i Istoku.
U 7. stoljeću u ove krajeve dolaze Hrvati. Ovo biokovsko-neretvansko područje od Cetine do Neretve bilo je izvan granica hrvatske države i nazivalo se Paganija, a od 1185. spominje se kao Krajina. Stanovnici Paganije svojim gusarskim brodovima napadali su Mlečane, koji su protiv njih poduzimali vojne pohode.
U jednoj od tih vojni, 18. rujna 887., poginuo je njihov dužd Petar Kandija. Taj dan danas obilježavamo kao Dan Hrvatske ratne mornarice.
Prvi spomen imena Brela potječe od Konstantina Porfirogeneta koji u svom djelu O upravljanju carstvom oko 950. godine spominje naziv Beroyllia kao jedan od četiri utvrđena grada stare Paganije. Breljani su ponosno obilježili 1050. obljetnicu svog mjesta kao najstariji kulturni i povijesni spomenik. Među drugim povijesnim nazivima mjesta navodi se i latinizirani naziv Brolanenses, zabilježen 1315. u povelji kneza Jurja Šubića.
Izvor: www.opcina-brela.hr, Tekst: Milan Babić, Fotografije: opcina-brela.hr, brela.hr
