Villa Vinka

Općina Brela smještena je gotovo u samom središtu Splitsko-dalmatinske županije i obuhvaća podbiokovski dio Donjeg Makarskog primorja i dio Zabiokovlja, iza prijevoja Dubci. Svojim smještajem Brela čine ulaz - vrata u područje Makarskog i Omiškog primorja. Jadranska turistička cesta Split - Dubrovnik prolazi sredinom mjesta Brela Donja, a državna cesta preko prijevoja Dubci prema unutrašnjosti zemlje prolazi mjestom Brela Gornja i povezuje ih s prostorom Zabiokovlja i čvorištem autoceste Zagreb - Split - Dubrovnik u Šestanovcu.

Općina Brela graniči s općinama: Zadvarjem na zapadu, Baškom Vodom na istoku, te Šestanovcem i Zagvozdom na sjeveru. Sastoji se od naselja Brela i Brela Gornja.

Mjesto Brela čine nekoliko manjih naselja i turističkih ljetovališta u šumovitim uvalama uz prekrasne šljunčane plaže, te nekoliko starijih naselja na šumovitim obroncima biokovskih padina. Brela prema popisu iz 2001. godine imaju 1 618 stanovnika. Brela Gornja smjestila su se iza prijevoja Dubci, unutar Parka prirode Biokovo, s ukupno 153 stanovnika.

Općina Brela je mlada općinska zajednica, nastala novom teritorijalno-političkom podjelom Republike Hrvatske od 13. travnja 1993. Dan općine obilježava se na Blagdan sv. Stjepana 3. kolovoza.

Ovo područje je bilo naseljeno od najranijih vremena o čemu svjedoče mnoge neistražene ilirske gomile i prapovijesna naselja gradinskog tipa. U četvrtom stoljeću prije Krista na ovim prostorima živjelo je ilirsko pleme Delmati, a u trećem stoljeću dolaze Rimljani, što potvrđuje nekropola otkrivena u naselju Soline, pa stoji tvrdnja o postojanju nekoliko villa rustika. S obzirom da je Biokovo, poput kineskog zida, odvojilo primorje od unutrašnjosti, prolazom preko Dubaca, koji je uz planinski prijevoj Nevista bio jedini prolaz na ovom prostoru, Brela su bila uključena u mrežu kopnenih trgovačkih komunikacija. Iz karte rimske ceste tzv. Tabula Peuntingeriana putovi preko ovog područja povezivali su rimske vojne logore u Tiluriju (Trilj) s Muccurumom (Makar) i Bistonom (Bast). Prema amforama pronađenim u podmorskom arheološkom nalazištu u Jakiruši iz 3. i 2. stoljeća prije Krista, Brela su u doba Rimljana bila tržište vinom i uljem i prijevozni put brodovima koje ih je prevozilo do sjeverne Italije, Grčke i Istoka.

U 7. stoljeću u ove krajeve dolaze Hrvati. Ovo biokovsko-neretvansko područje od Cetine do Neretve bilo je izvan granica jedinstvene hrvatske države i nazivalo se Paganija, a od 1185. spominje se pod nazivom Krajina. Stanovnici Paganije svojim gusarskim brodovima su se branili i ometali slobodu plovidbe Mlečanima, koji su prema njima poduzimali vojne. Jedna od tih mletačkih vojni završila je pogubno po njih, budući je u žestokom okršaju poginio njihov dužd Petar Kandija na dan 18. rujna 887. godine. U spomen na taj dan slavimo Dan Hrvatske ratne mornarice.

Prvi spomen naziva Brela potječe od Konstantina Porfirogeneta koji u svom djelu "O upravljanju carstvom" oko 950. godine spominje naziv BEROYLLIA kao jedan od četiri utvrđena grada stare Paganije. Breljani su s ponosom nedavno obilježili 1050. obljetnicu svog mjesta, kao svoj najstariji kulturni i povijesni spomenik. Uz nekoliko drugih povijesnih naziva svog mjesta na stranim jezicima, navodimo tek latinizirani naziv BROLANENSES zabilježen 1315. godine u povelji kneza Jurja Šubića.

Godine 1326. područje Krajine u čijem sastavu su i Brela, dolazi pod vlast Stjepana Kotromanića. Od 1357. do 1382. pod vlašću su ugarsko-hrvatskog kralja Ljudevita I., a potom ih je zauzeo i sjedinio s Bosnom Tvrtko I. Otad pa sve do pada pod Turke Brela i Krajina su pod vlašću bosanskih kraljeva i velikaša Hrvatinića i Kosača. Brela su 1476. pala pod tursku vlast. U vrijeme turske vladavine, zbog čestih ratova stanovništvo iseljava na otoke. Oslobođenjem Zadvarja 21.4.1684. slobodna su i Brela, pa se doseljava stanovništvo iz širokog prostora Zabiokovlja i Hercegovine. Ubrzo su Brela pod Mlečanima, a njihovom propašću 1797. mirom u Campoformiju dolaze pod vlast Austrije, da bi 1808. godine bila pod vlašću Francuske, koja je prestala 1813. Iz tog vremena je nikad dovršena francuska cesta, koja je preko prijevoja Neviste i Brela Gornjih - Poletnice, trebala spajati Makarsku s francuskom cestom u Zabiokovlju. Od Bečkog kongresa pa sve do kraja I. svjetskog rata 1918. Brela su pod austrijskom vlašću, kad ulaze u sastav Kraljevine SHS.

Do 1920. godine Brela su bila jedinstveno administrativno teritorijalno mjesto.

Breljanska župa osnovana je vjerojatno u 14. ili 15. stoljeću. Naime, iz tog doba je crkva sv. Nikole u planini na 572 m nadmorske visine u Brelima Gornjim, posvećena 26. svibnja nepoznate godine. Breljani su sv. Nikolu stoljećima slavili kao svog zaštitnika i patrona, a crkva sv. Nikole bila je breljanska župna crkva. Godine 1963. jedinstvena breljanska župa cijepa se na donjobreljansku i gornjobreljansku.

U svojoj veoma dugoj povijesnoj prošlosti Brela su bila u sastavu i omiškog i makarskog dekanata, odnosno pod omiškom ili makarskom općinom, od koje se odvajaju 1993. osnivanjem svoje općine.

Crkva sv. Stjepana je župna crkva u Brelima, a crkva Gospe od zdravlja u Brelima Gornjim. Breljani se mogu podičiti svojim sakralnim objektima, pa uz već prethodno spomenute, tu su još crkva sv. Jurja, Gospe od Karmela, sv. Ilije, stara crkva Gospe od zdravlja, te više kapela i kapelica.

Među imenima hvale vrijednih župnika najčešće spominjano ime je don Ante Soljanića koji je pastoralnu službu u Brelima obavljao od 1927.-1963. Kao župnik bio je nositelj svih društvenih zbivanja u župi. Osnovao je Turističko društvo i bio prvi predsjednik toga društva, Limenu glazbu, Dječji i Župni zbor za odrasle, Ovčarsku udrugu, sagradio je novu crkvu Gospe od Zdravlja u Brelima Gornjim, obnovio crkvu Sv. Nikole, uredio okoliš crkve Sv. Jurja, Gospe od Karmela i Sv. Stjepana, prvi je imao automobil kojega je koristio u pastoralne svrhe jer je posluživao Župu Brela Gornja, prvi je imao radioaparat kojega su ljudi dolazili slušati da bi znali što se događa u svijetu.

Počeci školstva vezuju se uz ime makarskog biskupa Nikole Bjankovića, koji je u Solinama 1710. otvorio prvu školu, ustanovu koja je pružala osnovno, srednje i visoko obrazovanje - Oratorij Filipina. Djelovao je od 1710. do 1853. i osposobljavao je dijecezantske svečenike kojima je biskupija oskudjevala. Kako je 1845. otvorena u Baškoj Vodi Pučka škola, prvi mladi Breljani su je pohađali. Pomoćna škola za muškarce otvorena je u Brelima 1867., a Mješovita narodna državna škola otvorena je 1895. Početak školstva u Brelima Gornjim bilježi se od 1907.

Brojne uvale i terasasti doci s plodnom zemljom pružali su oduvijek kakve takve uvjete za život. Više se obrađivalo motikom nego se je oralo. Sijala se je pšenica i ječam, sadio se je krumpir i bob za preživjeti, višnja, vino, rakija i maslinovo ulje proizvodilo se je i za tržište. Sve donedavno u breljanskim podrumima točilo se je vino poznate kvalitete breljanskog vinogorja. Stočarstvo i ribolov imalo je veliki značaj u životu stanovništva. Breljani su poznati i priznati moreplovci i pomorski stručnjaci, a rijetke su obitelji iz kojih nije nitko bio ukrcan. Nekadašnje teretno brodovlje danas je zamijenjeno turističkom flotom.

Počeci turizma u Brelima datiraju od 1913. godine, a po nekim pokazateljima i ranije. Prvi pansion otvoren je 1932., kad je osnovan i Turistički odbor. Pred Drugi svjetski rat izgrađeni su hoteli Soline i Brela. Aktivna turistička djelatnost počinje 1963. izgradnjom Jadranske magistrale, te hotela Maestral, Berulia, Soline i dr. Zahvaljujući gustoj borovoj šumi kroz koju neposredno uz same plaže prolazi obalna šetnica, Brela su već nekoliko desetljeća jedno od najprivlačnijih turističkih mjesta na Jadranu. Zbog vrhunske kvalitete smještaja turističke ponude Brela su u kategorizaciji turističkih naselja u A razredu. Brela raspolažu s 1 450 postelja u klimatiziranom hotelskom smještaju i 5 562 uglavnom isto takvih postelja u privatnom smještaju. Hoteli Maestral i Marina su sa 3 zvijezdice, dok se hoteli Berulia i Soline preuređuju u ekskluzivne hotele s 4 zvijezdice. Prelijepe i čiste na daleko poznate šljunčane i sunčane plaže, bistro more i blagodat odmora u hladovini stoljetne borove šume priskrbili su Brelima međunarodna priznanja: Plave zastave plaži Rat od 1999., te plažama Berulia i Stomarica od 2004. U izboru časopisa Forbes 2004. plaža Rat svrstana je među deset najljepših plaža svijeta, a za dostignuća u turizmu Brela su 1968. proglašena Šampionom Jadrana. U akciji Turistički cvijet 2004. Brela su proglašena najljepšim turističkim mjestom na hrvatskom Jadranu, a nositelji su i visokog međunarodnog priznanja Brončani cvijet Europe za 2005. Uz ugodan krajolik i kvalitetu smještaja ide i iznadprosječna usluga i kvaliteta prehrane u mnogobrojnim ugostiteljskim objektima - zdrava hrana s mnoštvom plodova mora.

Turizam je zakoračio i u Brela Gornja, koje je gotovo u cjelini unutar Parka prirode Biokovo. Obiluje krškim fenomenima, biljnim endemima i bogatom florom i faunom te sakralnim i ruralnim graditeljstvom. Zabiokovski prostor karakteriziraju specifični krajolici - izmjena grebena i dolina povezanih planinarskim stazama koje vode kroz staništa autohtonog dalmatinskog crnog bora i posebne vrste biokovskog tanjurastog bora. Uz smokvu, maslinu i višnju, uređenu biokovsku planinarsku stazu, uspijeva veliki broj aromatičnih biljaka, a u višim predjelima planine Biokovo raste bukva, jela, javor i alpska smreka. Uz mnoštvo kraških jama s mnoštvom speleoloških nalaza u blizini je i kraška ljepotica rijeka Cetina s vodopadom Gubavica, koji zadivljuju ljepotom kanjona i nudi uživanje u raftingu i ekstremnim sportovima. U toku samo jednog dana, gosti u Brelima podjednako mogu uživati u sunčanju na šljunčanim plažama, kupanju u kristalno bistrom moru, šetnji u hladovini stoljetnih borova, kao i u planinskim izletima u netaknutu biokovsku prirodu.

O blagodatima velebne planine Biokovo brine Park prirode Biokovo, planinari okupljeni u društvu "Pozjata" i lovci. Brojne planinarske staze kao i lovačka kuća na Bukovcu dostupni su svima koji vole prirodu i lov. Vatrogasci DVD Brela sigurni su i uspješni čuvari breljanskog blaga. Brolanenses - društvo prijatelja kulturne i prirodne baštine Breljana utemeljuje Zavičajnu etno zbirku i brine o kulturnoj i prirodnoj baštini koja nije mala. Breljanska glazba, Klapa Brela i Mješoviti crkveni zbor glazbom i pjesmom njeguju domaći melos. Ljubiteljima morskih dubina i vještine ronjenja usluge pruža "Aqvanaut". Dva teniska terena na Ratu služe jednako Teniskom klubu Brela kao i zainteresiranim gostima.

Brela su dugovječno malo turističko mjesto u kojemu ima ljepote svakojake i za svih, samo je treba prepoznati i uživati u njoj.